Mislav Miholek

PANONSKI VIDICI: Podravka između profita i politike, prvi jači HDZ-ov autogol

HDZ je propustio zlatnu šansu. Kakvo bi to političko čudo bilo da je Zvonimir Mršić ostao na čelu Podravke. Ali je očito da su uski stranački interesi ispred interesa Podravaca i Prigoraca, ali jednako tako i ispred interesa dioničara i budućih hrvatskih umirovljenika.

Piše: Mislav Miholek

Kada je krenula zadnja kriza, jako je pogodila Koprivničko-križevačku županiju. Županija je spoj Kalničkoga prigorja i Koprivničke Podravine. Podravina je nevjerojatno rascijepana u geografskom smislu, sastavni je dio ove županije, djelomično je u Varaždinskoj, dok je Pitomačka Podravina kajkavski dio Virovitičko-podravske županije, jedine koja ima Podravinu u svome nazivu.
    
Ovaj dio Hrvatske bio je kajkavski dio Vojne krajine, ljudi su ovdje bili graničari. Pravaški pokret je rastao na graničarskim područjima zato što su Habsburzi odnosili kao najgore kurve spram svojih vojnika. Gruntovčani su živi dokument vremena u kakvom je stanju Jugoslavija držala taj prostor. Podravina je u povijesnom smislu prvo bilo rasadište pravaških kadrova kao što su bili Fran Galović, a zatim HSS-ovskih prvaka profila Mihovil Pavlek-Miškina. Pjesnici, pesimistični pjesnici. Za vrijeme druge Jugoslavije kraj je također izrodio dva pjesnička asa Zvonimira Goloba i Dragu Britvića, koje je često uglazbljivao tvrdoglavi Dalmatinac Arsen Dedić (npr. Grlice u šumi od Goloba, Kuća za ptice Britvića). Napaćena kajkavska ravnica dala je dakle prvu hrvatsku pjesnički ligu, ali također dala je i Podravku.   

Za Jugoslaviju prehrambena industrija je bila nešto nekomunističko, rezervirano za krajeve kao Podravina, Vojvodina ili pak Velika Kladuša, dakle reakcione krajeve.

Kada su ustaše ubile Pavleka-Miškinu, jedan od prvaka lokalnoga HSS-a Franjo Gaži, otići će u partizane. U Podravini kralježnica partizana su bili HSS-ovci, a ne SKH, Tito je čak poslije rata javno znao u nekim govorima na ovom području zamjerati narodu vjernost HSS-u na trokutu Koprivnica-Križevci-Bjelovar, koja se odražavala činjenicom da je skoro svatko bio u domobranima.

    
Nacionalizacijom 1947. tvornice braće Wolf, nastaje današnja Podravka. Za Jugoslaviju prehrambena industrija je bila nešto nekomunističko, rezervirano za krajeve kao Podravina, Vojvodina ili pak Velika Kladuša, dakle reakcione krajeve. Podravka je sigurno rasla u Jugoslaviji, primivši primjerice kadrove kao što su bili Zlata Bartl ('Teta Vegeta'), koja je bila genijalna kemičarka, ali je bila u KPD Zenica poslije rata jer je bila članica Ženske loze Ustaškog pokreta. Podravka je rasla sigurno uz potporu komunističkog moćnika Pavla Gažija, iz dinastije Gaži, koji je bio jedan od šefova republičkoga SUP-a i koji je pao zbog slučaja Đureković.
    
Iz svega dosadašnjeg vidljivo je koliko su kod nas povezani politika i ekonomija. U svim većim poduzećima uvijek je gospodarila politika, često kontra ekonomske logike. Neki će pak reći da bivši sustav imao stručne kadrove kao Zlata Bartl, koja doduše sama nije dinara zaradila od Vegete. Podravka je često bila igračka politike, za vrijeme hrvatske države često su rasprodavani njezini dijelovi (npr. Panonska pivovara) kako bi se krpali gubici koji su nastali političkim akrobacijama, iako će se svi uvijek pozivati na logiku tržišta. Podravka sama više nije u državnom vlasništvu, nego je 25,4 % pripada državi, 49% mirovinski fondovima, 22,8% je dioničkim rukama, dok 2,7% su trezorske dionice.
    

Vlada Jadranke Kosor prvi put je uvela novinu u poslovanje državnih i strateški važnih poduzeća za RH, uprave i nadzorni odbori  počeli su se birati javnim natječajima.
 

Vlada Jadranke Kosor prvi put je uvela novinu u poslovanje državnih i strateški važnih poduzeća za RH, uprave i nadzorni odbori  počeli su se birati javnim natječajima. To je bilo gotovo revolucionarno za našu poslovnu praksu i bio je odraz odlučnosti te vlade da se bori protiv korupcije. SDP-ova vlast na čelu s elementarnom nepogodom Zoranom Milanovićem ukinula je tu praksu. U sklopu političkih imenovanja, na čelu  Podravke našao se Zvonimir Mršić.

    
Svima je poznato koliko sam jako kritizirao Zorana Milanovića i njegovu garnituru, ali ovo je bio odličan potez. Zvonimir Mršić super se snašao na čelu Podravke, sastavio je odličan tim, pa su tako prošle godine prihodi Podravka grupe porasli više od 15, a dobit više od 54 posto. Podravka je živa i zdrava, te vrlo profitabilna. U zadnjih 25 godina, nitko ga nije premašio kao šefa uprave.
    
HDZ je propustio zlatnu šansu. Kakvo bi to političko čudo bilo da je Zvonimir Mršić ostao na čelu Podravke. Ali je očito da su uski stranački interesi ispred interesa Podravaca i Prigoraca, ali jednako tako i ispred interesa dioničara i budućih hrvatskih umirovljenika. Ako HDZ ovako nastavi, zasigurno će izgubiti sljedeće parlamentarne izbore. A tri i pol godine prođu jako brzo. A znajući Most, možda nećemo morati čekati tako puno.

Svaki tjedan tisuću mladih ode iz Hrvatske. Trudnice ubijaju. To je nevažno za trenutnu vlast. Važnije je politički kadrovirati. Također, očito da je vlasti Sjeverozapadna Hrvatska nevažna, jer kao što znamo, nema člana vlade iz toga prostora. Tužno, zaista tužno.