Hrvatska

EUROPSKE DILEME: Europski čelnici biraju između dva Donalda

Usprkos tome što javno govore o ujedinjenosti, države EU-a podijeljene su oko toga kako odgovoriti na izvršne mjere čovjeka koji povlači američku poslijeratnu podršku europskoj integraciji, te savjetuje drugim državama da poput Velike Britanije izađu iz te organizacije za koju tvrdi da služi njemačkom interesu.

Piše: PolitikaPlus/Hina

Čelnici država članica Europske unije koji su se susreli na Malti zauzeli su strane oko toga kojeg Donalda podržati, Donalda Tuska, predsjedavajućeg na njihovom summitu, ili Donalda Trumpa, novog američkog predsjednika.

Usprkos tome što javno govore o ujedinjenosti, države EU-a podijeljene su oko toga kako odgovoriti na izvršne mjere čovjeka koji povlači američku poslijeratnu podršku europskoj integraciji, te savjetuje drugim državama da poput Velike Britanije izađu iz te organizacije za koju tvrdi da služi njemačkom interesu.

Bivši poljski premijer i sadašnji predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk otkrio je da su mu europski čelnici na Malti dali nadimak "naš Donald". To je shvatio kao znak njihove podrške oko izjave koju je dao prije summita, u kojoj je upozorio da Trump uz Rusiju, Kinu i nasilni islam predstavlja "prijetnju" za EU.

"Raspoloženje u prostoriji bilo je oko 'našeg Donalda' i 'drugog Donalda'", rekao je jedan dužnosnik  koji je bio prisutan na razgovorima na kojima se Tusk osjećao dovoljno samouvjerenim da potvrdi kandidaturu za drugi mandat na čelu Europskog vijeća.

Njegovi politički neprijatelji u vladi u Varšavi javno odbacuju da iza Tuska postoji jednoglasna potpora, za njegove kritike Trumpa kažu da su "zloupotreba" i optužuju ga za "širenje straha" i "traženje konfrontacije". Drugi, manje javno, ističu kako postoji široko nezadovoljstvo time što EU okreće leđa transatlantskom odnosu.

Te unutarnje nesuglasice stvaraju nelagodu, posebice u Francuskoj, oko slabljenja fronte zapada protiv Rusije i sve više Kine, jer će buduće odluke europskih čelnika utjecati na Trumpove stavove o pitanjima poput izdvajanja za NATO, podrške Velikoj Britaniji u procesu izlaska iz EU-a i budućnosti europske ekonomske i vojne politike.

Kao Poljak koji je itekako svjestan da američka vojna prisutnost predstavlja sigurnost NATO-a u istočnoj Europi, Tusk je pozvao Europljane da brane svoje neovisne interese protiv "supersila SAD-a, Rusije i Kine", a Amerikance da održe "transatlantsku vezu bez koje svjetski poredak i mir ne mogu preživjeti".

Neki čelnici strahuju da će Trumpov hladan odnos prema NATO-u i izlazak dobro naoružanih Britanaca iz EU-a pojačati ambicije Europe da oslabe taj prekooceanski odnos, posebice Pariz koji je često izražavao nezadovoljstvo "anglo-američkim utjecajem" na blok.

"Francuzi često kažu da danas postoji samo Europska unija, a ne nešto poput 'Zapada'", tvrdi diplomat iz istočne Europe koji kritizira stav Pariza.

"Nijemci su puno oprezniji. Postoji jasno pitanje na koje treba odgovoriti trebamo li se zajednički dogovoriti oko angažmana s SAD-om, ili okrenuti leđa", dodao je.

Francuski predsjednik Francois Hollande kritizirao je Trumpa i istočnoeuropske članice, optužujući ih da primaju europske subvencije, ali da onda potkopavaju zajedništvo bloka tražeći usluge od Washingtona.

Njemačka kancelarka Angela Merkel zauzela je diplomatskiji ton, no istaknula je potrebu za "multilateralizmom", odnosno da države trebaju imati zajednički stav u zastupanju europskih interesa.

Mnogi u istočnoj Europi su zabrinuti prema Trumpovom toplijem tonu prema Rusiji, no neki podržavaju njegovu zabranu ulaska državljanima većinski muslimanskih država.

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

MALTA, donald tusk, donald trump, EU, amerika sad