Energetika

HGK PORUČUJE: Gospodarenje otpadom velik izazov

Potpredsjednica HGK za graditeljstvo, promet i veze Mirjana Čagalj istaknula da je bitno uključiti gospodarstvenike u izrade planova i strategija.

Piše: PolitikaPlus

Donošenje Plana gospodarenja otpadom osnovni je uvjet potreban za korištenje sredstava Kohezijskog fonda, u iznosu od 475 milijuna eura, do 2020. godine, namijenjenih za postizanje ciljeva propisanih direktivama EU, koje uređuju postupanje s otpadom, te Direktive o odlagalištima.

Sporovi i problemi sežu u posljednjih nekoliko godina, kada se odgađalo donošenje Plana gospodarenja otpadom, iako je nekoliko puta pripreman. U Plan gospodarenja otpadom za 2016.-2022. ugrađeni su principi tzv. kružne ekonomije koja podrazumijeva trajnu reciklažu resursa, i to tako da otpad postaje sirovina u svakom idućem proizvodnom procesu. Plan se temelji na hitnom podizanju razine svijesti društva na stupanj najnaprednijih europskih nacija koje gotovo 50 posto otpada razvrstavaju već u samim kućanstvima te ga recikliraju. Dosad planirani regionalni centri za mehaničko-biološku obradu smanjili bi kapacitet, dok bi se ukupni sustav više oslanjao na reciklažna dvorišta, sortirne linije, centre za ponovnu oporabu, kompostišta, kućno recikliranje i podučavanje svih slojeva društva.

Potpredsjednica HGK za graditeljstvo, promet i veze Mirjana Čagalj istaknula da je bitno uključiti gospodarstvenike u izrade planova i strategija. „Ovaj PGO nije prosječan i očekivan, već je ambiciozan s iznadprosječno zadanim ciljevima za sve nas. U povećanju produktivnosti, ekonomičnosti raspolaganja resursima i blagostanju trebaju sudjelovati svi, od predškolske djece do gospodarskih subjekata - ovaj Plan pokazuje takve smjernice“, istaknula je Čagalj. Dodala je kako se u Planu gospodarenja otpadom od 2016. do 2022. godine Ministarstvo oslanja na Hrvatsku gospodarsku komoru kao nositelja u budućoj Burzi otpada.

Komunalne tvrtke održavanja čistoće zadovoljne su novim Planom. Predsjednik Udruženja komunalnoga gospodarstva HGK Tomislav Ćurko kaže da su tvrtke održavanja čistoće spremne  preuzeti nove zadaće na dobrobit građana i hrvatskoga gospodarstva. „Plan iz 2016. bolji je od Nacrta Plana iz 2015. jer taj nije bio usklađen s EU direktivom. Donošenje Plana imperativ je jer time omogućavamo korištenja sredstava iz kohezijskog fonda (2014. – 2020.), zatim izradu i donošenje Uredbe o komunalnom otpadu koji je također ex-ante uvjet, omogućavamo donošenje planova jedinica lokalne samouprave, donošenje Strategije prostornog razvitka RH i drugih strateških dokumenata kojima prethodi Plan gospodarenja otpadom“, kazao je Ćurko.

Mladen Jozinović, voditelj Grupacije centara za gospodarenje otpadom pri HGK i direktor budućeg centra za gospodarenje otpadom Piškornica (u vlasništvu županija Krapinsko-zagorske, Međimurske, Varaždinske i Koprivničko-križevačke te Općine Koprivnički Ivanec) podupire PGO, ali smatra da je preambiciozan te da ćemo teško ostvariti obveze iz ugovora s EU.

Hrvatski proizvođači podupiru Plan iz 2016. godine i ističu da je bitna edukacija građana jer kućanstvo je prvo reciklažno dvorište. Nužno je i smanjenje administrativnih prepreka koje bi omogućile oporabu. „Većinom uvozimo plastiku iz Njemačke…Platimo im da odvezu smeće, oni ga sortiraju, prerade i ponovno nam ju prodaju. Kada bi se kod nas plastika reciklirala bili bismo konkurentniji“, rekao je predsjednik Udruženja industrije plastike i gume pri HGK Josip Grilec. Dodaje da umjesto da oporaba proizvodnim tvrtkama bude propisana kao obveza, moraju dokazivati da su u obaviti oporabu.

„Hrvatska gospodarska komora čije članice, s jedne strane, podupiru staru strategiju, dok se drugi dio članstva u potpunosti slaže s predloženim Planom, apelira na pronalaženje ekonomski najbezbolnijega kompromisnog rješenja. Kružna će ekonomija sigurno u budućnosti zamijeniti linearno gospodarstvo koje se temelji na ubrzanoj uporabi, odbacivanju i zamjeni roba. Održavanje trenutnog modela zahtijevalo bi neograničene i lako dostupne resurse, ali i neograničen prostor za otpad. To je neostvarivo i zato je trajna reciklaža resursa jedina dugoročna alternativa opstanka gospodarskog sustava, ali i čovječanstva“, zaključuje potpredsjednica Čagalj.