Ivan Klarić

KOLUMNA IVANA KLARIĆA: HDZ-ovci 17. srpnja određuju smjer HDZ-a, ali i Hrvatske

HDZ je pred jednom od najvažnijih odluka u povijesti te stranke.

Piše: Ivan Klarić

U trenucima kada je HDZ na čelu s Tomislavom Karamarkom nizao pobjede na izborima, a činilo se da će se to dogoditi i na parlamentarnim izborima, napisao sam na ovim stranicama kako je taktika HDZ-a na čelu s Karamarkom pogrešna. I doživio niz kritika od nekolicine manje i više poznatih HDZ-ovaca. 


Napisao sam tada da je HDZ-ov zaokret prema desno pogrešan i da koketiranje s radikalnom desnicom, unatoč pobjedama na nekoliko izbora zaredom, ne znači da će HDZ na parlamentarnim izborima doživjeti apsolutnu pobjedu i dolazak na vlast. To se, na žalost Tomislava Karamarka, pokazalo točnim. I za njega, u političkom smislu, kobnim. 


HDZ je danas uzdrmana stranka. I obezglavljena. Samo nekoliko mjeseci uoči parlamentarnih izbora, najjača stranka u Hrvatskoj je bez predsjednika, pred novim unutarstranačkim izborima na kojima će birati i predsjednika stranke, ali i smjer kojim će HDZ krenuti u budućnost. Kandidata je, ako će se vjerovati neslužbenim izjavama i najavama, i tek jednom potvrdom, onom od strane Andreja Plenkovića, već nekoliko. Krenimo s Plenkovićem. 


Andrej Plenković je, kažu ljudi bliski tom HDZ-ovom eurozastupniku, odličan čovjek, s čvrstim vezama u Europi i Europskoj pučkoj stranci, iskusan diplomat. I ima, što u HDZ-u još uvijek nije nevažno, veliku podršku iskusnog političkog lisca Vladimira Šeksa. No, ima li Plenković "ono nešto" da postane predsjednik HDZ-a? Plenković je svakako primjer modernog političara, modernih pogleda na politiku i društvo u cjelini. Ali, je li on pravi primjer HDZ-a? Ili je to ipak Zlatko Hasanbegović, primjerice?


Plenković bi bio idealan predsjednik za "lov" HDZ-a na birače centra. Uzdrmao bi on svakako i poziciju Zorana Milanovića, SDP-a i njihovih koalicijskih partnera u tom biračkom bazenu, ali bi sasvim vjerojatno i izgubio svoje birače na desnici. Teško je recimo vjerovati da bi Plenković koalirao s HSP AS. I tu je taj dvosjekli mač. To je zasigurno jedan od razloga zašto, doduše ne izričito, protiv Plenkovića staje i Milijan Brkić koji je, što god mislili o njemu, na ovom zadnjem primjeru pokazao da ima političko iskustvo.


Da sumiramo. Andrej Plenković bio bi dobar izbor za HDZ. Ako ta stranka istisnki želi postati moderna demokršćanska stranka umjerenog desnog centra. Ali, u slučaju njegove pobjede, članovi HDZ-a, oni manje liberalni od Plenkovića, morali bi u interesu stranke puno puta prelaziti preko nekih stvari i biti uz stranku koja ne bi u cijelosti, barem njeno vodstvo, dijelila njihove stavove.


No, rezultati zadnjeg HDZ-ovog Sabora ne idu u tom smjeru. Na izborima za članove Predsjedništva stranke najviše je glasova dobio tehnički ministar kulture Zlatko Hasanbegović. Njegova popularnost toliko je velika da je broj onih koji bi ga željeli vidjeti na čelu HDZ-a sve veći. I vjerojatno bi njegov izbor najviše zadovoljio apetite članova HDZ-a. 


Ali, pitanje je bi li to značilo i ponovni dolazak HDZ-a na čelo države. Odgovor je: teško. Sa Hasanbegovićem na čelu HDZ-a, ako uzmemo u obzir čitav niz kritika koje je Hasanbegović u zadnjih pola godine dobio sa ljevice, ali i sa političkog centra, ta stranka može zaboraviti glasove s centra i samim time, a pokazao je slučaj zadnje Vlade, ponovni dolazak na vlast. To su jednostavno činjenice od kojih se nikako ne može pobjeći.


Kroz primjer ova dva u zadnje vrijeme najspominjanija HDZ-ovca može se vidjeti pred kako teškom odlukom će 17. srpnja biti članovi HDZ-a. Svi ostali kandidati koji se spominju, više-manje, mogu se staviti u kontekst jednog ili drugog, razlike su tek u nijansama. 


I zato nije pretenciozno tvrditi da je HDZ pred jednom od najvažnijih odluka u povijesti te stranke. Odluka koje će odrediti smjer HDZ-a, ali i Hrvatske.

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

andrej plenković, zlatko hasanbegović, hdz, ivan klarić