Komentari

PIŠE RAFAEL JURČEVIĆ: Kakva je politička budućnost Sandre Švaljek?

Kratkotrajnom vladavinom Sandra Švaljek je već stekla određeni politički kapital.

Piše: Rafael Jurčević

Vladavina Sandre Švaljek na čelu Zagreba je trajala nepunih pola godine. Nakon što je uvela natječaje za izbor vodstva Holdinga, namjera za uvođenjem promjena u radu gradskih službi je izgleda bila previše za bivšeg gradonačelnika. Sada već bivša zamjenica gradonačelnika se od prvog dana istaknula po samostalnosti u vođenju grada, kao i novom načinu upravljanja gradom.

 

Unatoč aferi sa zapošljavanjem vlastitoga muža, većina poteza je bila izrazito dobro prihvaćena u široj javnosti te je u relativno kratko vrijeme stekla pristojnu podršku. Čak se u medijima spekuliralo da ju najveće stranke žele vidjeti u svojim redovima za sljedeće lokalne izbore.

 

Značaj Zagreba za političku scenu Hrvatske je odlučujući. Ne samo što su vodstva svih bitnih političkih opcija u glavnom gradu, već i sama pobjeda u glavnom gradu donosi veliku prednost na svim izborima. U samom gradu živi skoro petina stanovništva Hrvatske, a s obzirom na politički i izborni sustav dobar rezultat u Zagrebu jamči svakoj političkoj opciji bitnu ulogu ne samo u gradu već i na nacionalnoj razini.

 

Značaj Zagreba je bio posebno vidljiv na prošlim predsjedničkim izborima gdje je dobar rezultat aktualne predsjednice značio odlučujuću prednost za pobjedu. Sam grad je na većini prijašnjih izbora bio skloniji lijevim političkim opcijama (iako podrška Milanu Bandiću na izborima nije dolazila samo od ljevice). Popularnost HDZ-a je naglo pala nakon kriza krajem 90-ih, no na zadnjim predsjedničkim i europarlamentarnim izborima kandidati te stranke su dobro prošli.

 

Kratkotrajnom vladavinom Sandra Švaljek je već stekla određeni politički kapital. Odluči li se za daljnu političku karijeru vjerojatno će je i dalje u svojim redovima željeti i ljevica i desnica. No najveći potencijal leži u liberalnoj opciji te eventualnom povezivanju sa sličnim inicijativama poput Liste Marijane Puljak, udruge Most te Ivana Kovačića. Svojim potezima, kao i retorikom gdje se zalaže za racionalizaciju financijskog poslovanja lokalnih razina je pokazala kako prati trend novih rastućih lokalnih inicijativa po cijeloj zemlji.

Van te dvije glavne opcije, na svim dosadašnjim izborima određene nove i liberalnije opcije također vrlo dobro prolaze. Na dosadašnjim lokalnim izborima, kao i na izborima za parlament dobro su prolazile liste Josipa Kregara, Tatjane Holjevac, te Vladimira Ferdeljija u ime HSLS-a i HSS-a. Kregar je na lokalnim izborima ostvario rezultat iznad 20% glasova, dok je Ferdelji ostvario nešto ispod te razine, lista Tatjane Holjevac je standardno prelazila izborni prag, kao i jednom lista Velimira Sriće. U Zagrebu trenutno nitko ne zastupa opciju centra na lokalnoj i nacionalnoj razini. HSLS se na nacionalnoj razini nalazi u koaliciji sa HDZ-om, Josip Kregar se priklonio SDP-u, dok su ostale inicijative preslabe ili interesno vezane uz aktualnu gradsku upravu.

 

Kratkotrajnom vladavinom Sandra Švaljek je već stekla određeni politički kapital. Odluči li se za daljnu političku karijeru vjerojatno će je i dalje u svojim redovima željeti i ljevica i desnica. No najveći potencijal leži u liberalnoj opciji te eventualnom povezivanju sa sličnim inicijativama poput Liste Marijane Puljak, udruge Most te Ivana Kovačića. Svojim potezima, kao i retorikom gdje se zalaže za racionalizaciju financijskog poslovanja lokalnih razina je pokazala kako prati trend novih rastućih lokalnih inicijativa po cijeloj zemlji.

 

Njeno zalaganje za profesionalnije upravljanje gradskim službama i gradskim poduzećima je također slično inicijativama Marijane Puljak u Splitu. Postoje i sličnosti sa inicijativama saborske zastupnice Martine Dalić koja se zalaže za reformu upravljanja državnim službama i poduzećima. Biračko tijelo na koje ciljaju ove nove inicijative u Dalmaciji je također poprilično slično kao i potencijalno biračko tijelo neke nove  zagrebačke inicijative na čelu sa Sandrom Švaljek. Mahom se radi o biračkom tijelu političkog centra koje je razočarano politikama dviju glavnih stranki, propašću bivših liberalnih i građanskih opcija te skepsi prema novim populističkim pokretima sa krajnje ljevice ili desnice.

 

Za sada su organizirani samo na lokalnim razinama u borbi protiv lokalnih šerifa i dosadašnjega dvadesetogodišnjeg načina upravljanja gradovima, a u ideološkom smislu se još nisu dovoljno jasno izdefinirali.

 

Eventualno dobar rezultat na zagrebačkim lokalnim izborima bi značio da bi i na parlamentarnim izborima bitka za Zagreb bila sasvim neizvjesna. Na jednoj strani SDP, na drugoj HDZ koji zasad nema atraktivne i javnosti prihvatljive kandidate za gradske izbore, kao i za nositelje izbornih jedinica, te druge političke alternative koje su već sad u političkom padu (Orah i Živi zid) ili su sastavljene od već istrošenih političkih lica (Treći put sa Linićem, Josipovićem, Gabrićem itd.).

 

Eventualno ponavljanje dobrih rezultata Kregara i Ferdeljija (preko 10% u izbornim jedinicama koje obuhvaćaju Grad Zagreb) bi značilo vrlo vjerojatno ulazak u Sabor, moguće i sa par saborskih mandata, a ujednačen nastup sa inicijativama u ostatku Hrvatske bi značio i par dodatnih mandata. Trenutna politička i izborna arhitektura Hrvatske je takva da bi par saborskih mandata neke opcije na centru, koja nije interesno vezana uz dvije najveće stranke u Saboru, moglo biti odlučujuće za formiranje buduće Vlade te određeni utjecaj na kreiranju politike nove Vlade.

 

Samim tim je od odlučujuće važnosti za budućnost Hrvatske tko će osvojiti glasove birača u centru, te kako će izgledati politička scena Hrvatske.

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

hrvatska, zagreb, sandra švaljek, Rafael Jurčević, izbori