Kultura

PREMIJERA: Predstava 'Kako smo preživjele' sutra premijerno u ZKM-u

U predstavi glume Katarina Bistrović-Darvaš, Nataša Dorčić, Jadranka Đokić, Doris Šarić-Kukuljica, Ksenija Marinković, Urša Raukar, Lucija Šerbedžija i Nina Violić.

Piše: PolitikaPlus/Hina
"U predstavi smo iskoristili scenski potencijal u esejima Slavenke Drakulić, tragajući u njima za scenskim jezikom. Iz toga se razvila jedna intimna ispovjedna osobna dramaturgija u kojoj smo evocirali ne samo svoja sjećanja nego smo budili svoja čula i izgrađivali odnos prema epohama o kojima govorimo u njoj", kazao je Mustafić na današnjoj konferenciji za novinare u ZKM-u.

Pouzdanost sjećanja, odnosno njegova subjektivnost u rekonstrukciji nekog vremena koje je prošlo tema je predstave "Kako smo preživjele" nastale prema tekstovima Slavenke Drakulić koja će sutra premijerno zaigrati u Zagrebačkom kazalištu mladih (ZKM) u režiji Dine Mustafića.

U predstavi glumice Katarina Bistrović-Darvaš, Nataša Dorčić, Jadranka Đokić, Doris Šarić-Kukuljica, Ksenija Marinković, Urša Raukar, Lucija Šerbedžija i Nina Violić u ispovjednom tonu na sceni rekonstruiraju vrijeme kroz osobna sjećanja.

Koliko su ta sjećanja pouzdana, a koliko subjektivna i koliko se kroz prijenos u njih upisuje sjećanje nekoga drugoga, te može li se uopće rekonstruirati neko vrijeme u nekome drugom vremenu pitanja su kojima se bavi ta predstava, nastala po motivima eseja poznate hrvatske književnice, publicistkinje i feministkinje Slavenke Drakulić.

Polazeći od ideje da je sjećanje važna komponenta nas samih, a način i odabir onoga čega se trebamo i moramo sjećati jedno od bitnih pitanja našega društva, Mustafić je u njoj želio scenski ispitati što su protekle epohe ostavile generacijama u naslijeđe.

"U predstavi smo iskoristili scenski potencijal u esejima Slavenke Drakulić, tragajući u njima za scenskim jezikom. Iz toga se razvila jedna intimna ispovjedna osobna dramaturgija u kojoj smo evocirali ne samo svoja sjećanja nego smo budili svoja čula i izgrađivali odnos prema epohama o kojima govorimo u njoj", kazao je Mustafić na današnjoj konferenciji za novinare u ZKM-u.

Scenski se tekst razvijao na pokusima kroz improvizacije, intervjue, osobne predmete, glazbu i boju epohe. Predstava je fragmentarna, kompozicijski podijeljena u četiri slike – četiri razdoblja, od vremena komunizma, pa rata, preko tranzicije do posljednjega, vremena europeizacije, odnosno ulaska Hrvatske u Europsku uniju koji je prikazan iz pespektive stvarnosti sadašnjosti.

Kao polazište za to teatarsko promišljanje poslužili su eseji Slavenke Drakulić iz knjiga "Kako smo preživjeli komunizam i čak se smijali", "Balkan ekspres: Fragmenti druge strane rata", te "Cafe Europa: život nakon komunizma".

Dramaturginja Željka Udovičić istaknula je kako se način na koji je ta predstava nastajala razlikuje od klasičnih kazališnih procesa kojima je ishodišna točka dramski predložak. "No, razlikuje se i od dokumentarističkog kazališta jer je nastala kao sraz esejističke literature od koje su preuzeti motivi i autorskih dokumentarnih etida", kazala je Udovičić.

"Predloženi materijal kao i dokumentarno ishodište djela omogućilo nam je da teatarski kvalitetno osim same pisane riječi uspostavimo i ostale moduse scenskog izričaja: glazbu, pokret i zajedničku inventivnost, a još jedna posebnost predstave je ženska perspektiva koja tu nije nametnuta već isplivava kao imanentna njihovom izričaju", dodala je.

Scenograf je Dragutin Broz, skladatelj Mate Matišić, oblikovatelj svjetla Aleksandar Čavlek, a tona Tomica Kraljić. Kostimografkinja je Doris Kristić, a scenski pokret oblikovala je Irma Omerzo.

Ravnateljica ZKM-a Dubravka Vrgoč napomenula je da je ideja predstave bila dočarati gledateljima četiri povijesno važna vremenska razdoblja ali i propitati što su ljudima koji sudjeluju u procesu stvaranja predstave značile prijelomne godine njihovih života.

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

PREDSTAVA, Kako smo preživjele, ZKM